Poslovne vesti - Bosna i Hercegovina

Struka o uvozu i domaćoj proizvodnji: Postali smo kupci za sve oko nas, a nas ko šiša

Bosna i Hercegovina je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježila vanjskotrgovinski robni deficit od čak 8,073 milijarde KM, a veliki dio deficita BiH pravi i uvozom hrane.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za "Avaz" je rekao da je BiH potpuno zanemarila prerađivački sektor u domenu hrane i mesa, osim pilećeg.

Osnovni problem

Kaže da postoje 24 metode za zaštitu domaće proizvodnje, ali da BiH ne primjenjuje praktično nijednu.

- Jedno od osnovnih pravila je da kada dolazi vaša berba proizvoda, voća i povrća, nema više uvoza iz inostranstva. Postoje prelevmani, različiti oblici taksiranja uvoznih proizvoda po kvotama itd. Osnovni problem je da kada dolaze naš kupus, lubenica, dinja, pšenica, itd., tada je završena berba u Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Njihova roba je tada budzašto, jer će im propasti. Tako u Semberiji često zaoru ono što je rodilo, jer im se ne isplati to sakupljati - naglašava.

Naša resorna ministarstva poljoprivrede i Kancelarija za koordinaciju u Ministarstvu za civilne poslove BiH moraju, kako kaže, donijeti program za zaštitu domaće proizvodnje kojim bi bili osnovni elementi definisani i u datom momentu nametnuti na granicama.

Ističe da je dio krivice za deficit i na potrošačima, ali da je i do agresivnih marketinških kampanja.

- Ja uvijek kupujem domaći proizvod. Neću da kupujem piće iz Srbije, jednostavno neću. U Norveškoj i skandinavskim zemljama se djeca od obdaništa uče da kupuju domaći proizvod, jer će time nečiji tata će dobiti platu, pa čak i ako je skuplji - kaže on.

Osvajanje tržišta

Ističe da je 2006. godine ekipa u kojoj je bio i on napisala Zakon o zaštiti domaće proizvodnje. To je, kaže, bio uslov prije ulaska u CEFTA-u, da bismo mogli zadržati carine.

- Taj zakon je usvojen u Parlamentu BiH i oboren od SNSD-a i HDZ-a u Domu naroda - naveo je.

I onda smo, dodaje, otvorili granice prema CEFTA-i tako da svako ko je bolji, jeftiniji, taj ugrožava našu proizvodnju.

- Bio je cilj da se dobije što jeftiniji proizvod za ukupno tržište CEFTA-e, ali to nije urađeno jer pamet nikome nije bila potrebna. To je samo bila borba za osvajanje tržišta, kao što je i EU rekla nama, eto, potpisali smo sporazum, u narednih pet godina ćete ukinuti sve carine za robu iz EU. A kad mi nešto hoćemo da prodamo EU, "e, to je pod kvotama..." Tako da smo mi postali tržište, kupci za sve oko nas, a nas ko šiša - zaključio je Pavlović.

Struju uvozimo jer smo nesposobni

Podsjeća da imamo situaciju da uvozimo energiju.

- To je gorivo, to je veliki generator deficita, jer naša rafinerija ne radi. Sad najnoviji problem koji imamo je nedostatak struje. Mi smo bili neto izvoznik struje, sad je uvozimo. A zašto? Zato što smo nesposobni da napravimo plan i strategiju razvoja i aktiviranja naših kapaciteta.

Vi znate da je u FBiH propao projekt termoelektrane 7 u Tuzli, da je projekt termoelektrane u Ugljeviku bremenit problemima, obavezama novčanim, tužbama itd., a da smo platili 240 miliona za koncesiju koja uopće nije pripremljena za eksploataciju - naglašava Pavlović.